Severna Makedonija aktivno prihvata održivu budućnost značajnim ulaganjima u obnovljivu energiju i klimatske inicijative u svojim većim gradovima. Skoplje, Bitolj i Tetovo prednjače u ovoj tranziciji, sprovodeći programe usmerene na poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje uticaja na životnu sredinu.
U Skoplju je 2022. godine sprovedena značajna inicijativa sa izdvajanjem oko 24 miliona denara (približno 400.000 evra) za subvencije za podsticanje kupovine klima-uređaja sa inverterom. Ovaj program, koji je takođe zahtevao dobrovoljno odricanje od starijih, manje efikasnih grejnih uređaja, imao je za cilj direktnu borbu protiv zagađenja vazduha u glavnom gradu. Posvećenost grada čistijem vazduhu dodatno potvrđuju prošli napori, kao što je produženje rokova za subvencije 2020. godine kako bi se osiguralo veće učešće građana u sličnim programima. Bitolj je pokazao snažnu posvećenost ovom cilju, obezbeđujući subvencije u ukupnom iznosu od 2,7 miliona evra za nabavku 3.206 klima-uređaja sa inverterom između 2019. i 2025. godine. Ova dosledna podrška naglašava posvećenost grada poboljšanju lokalnog kvaliteta vazduha i promovisanju energetski efikasnih rešenja za grejanje. Tetovo je takođe značajno doprineo, izdvajajući 1,5 miliona evra za podršku 1.590 domaćinstava u kupovini klima-uređaja sa inverterom tokom 2020. i 2021. godine. Ovi napori su ključni za rešavanje značajnih problema zagađenja sa kojima se grad suočava.
Na nacionalnom nivou, vlada Severne Makedonije je ključni pokretač ovih inicijativa. Godine 2019. obezbedila je 10 miliona evra za subvencionisanje 10.000 domaćinstava za ugradnju klima-uređaja sa inverterom. Ministarstvo ekonomije planira da 2024. godine izda preko 7.000 vaučera, dodatno podstičući energetsku efikasnost i ciljajući na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Ovo je u skladu sa širim nacionalnim strategijama Severne Makedonije za postepeno ukidanje uglja do 2027. godine i postizanje 38% potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine, kako je navedeno u Nacionalnom planu za energiju i klimu. Potencijal zemlje za obnovljivu energiju je ogroman, sa studijama koje ukazuju na značajan kapacitet za solarnu i energiju vetra, što bi moglo zadovoljiti projektovane potrebe za električnom energijom do 2030. godine. Ovi napori su deo veće vizije za stvaranje prosperitetne, niskougljenične ekonomije do 2050. godine, jačajući energetsku sigurnost i promovišući održivi razvoj.